Nakšibendijski usul

Vezivanje za muršida, ili davanje bej'ata, je praksa iz poslaničkog doba i doba pravednih halifa. O prisegi (bej’atu) govori se u suri Feth i suri Mumtehine. Mnogo je vjerodostojnih hadisa koji govore o neophodnosti bej’ata. U hadisima stoji da će oni koji umru bez bej’ata umrijeti džahilijetskom smrću – smrću neznalice. Onaj koji se srcem ne poveže za Allahovo uže, tj. srca iskrenih, biće uskraćen za mnoge dobrote, za spoznaje koja se Allahovom milošću, na srce spuštaju. U hadisima nije rečeno da će čovjek bez bejata umrijeti kao nevjernik, već kao neznalica.

Opširnije: Bejat - prisega

Uzvišenog Allaha se svako mora bojati, jer je Allah obećao tešku kaznu onima koji su Mu neposlušni. Kada bi insan znao da neće biti pitan za počinjene grijehe, svako bi ih, bez imalo stida, činio. Iz ovog razloga Allah Uzvišeni nije nikome dao obećanje da ga je oslobodio Džehennema. Ali niko ne smije izgubiti nadu u Njegovu milost. Kada bi čovjekovi grijesi bili veliki poput svemira, opet je Allahova Milost veća. Ko učini tevbu - pokajanje za svoje grijehe i nemarnost, naći će da je Allah Tevvab - Onaj koji mnogo prašta... Osim Allahovih Pejgambera nema nikoga a da nije griješnik.

Opširnije: Tevba

Nakon učinjene i izgovaranja riječi prisege šejhu, postoje određeni uvjeti koje treba ispuniti da bi murid zaokružio sve aktivnosti vezane za ulazak u tarikat. Ti uvjeti predstavljaju prve korake ulaska u duhovno odgajanje. Za početak duhovnog odgajanja kod muršida i sticanje njegovog tesarrufa moraju se, bez nedostataka, ispuniti određeni uvjeti. Ova zaduženja, koja se nazivaju „Osam šartova i Adab”, treba obaviti noću. U nekim izuzetnim situacijama mogu se obaviti i danju, što ćemo objasniti kasnije. Kada se obavljaju noću, treba ih obaviti poslije jacije, a pred odlazak na spavanje.

Opširnije: Osam šarta

Hatma-i-Hadžegan, koja se čini u halki, jedna je vrsta pohvaljenog zikra. Zajedničko (u džematu) obavljanje zikra u halki je pohvaljeno, ali nije određeno-precizirano šta će se učiti. Zbog toga, koji god zikr se prouči na ovaj način (tj. u halki), bit će uredu i njime će biti postignuto ono što se navodi u hadisima ikoji pohvaljuju skupni zikr. Zikrovi i dove koje se uče u Hatmi uzeti su iz sunnet-i senijje.

Današnji način obavljanja hatme utvrdio je Hz. Abdulhalik Gudždevani k.s., a naziva se i „Hatm-i Hadžegan”. Hadžegan znači: velikani, prvaci, veliki učitelji. „Hatm-i Hadžegan” je hatma koju su velike evlije priredili, učile i njoj druge podučavale. Jedan od razloga što se ovaj zikr naziva Hatma, ili Hatm, je i to što su velikani ovog puta, kada bi se okupili na sijelu sa svojim muridima, sastanak završavali ovim zikrom. Zbog toga što je ta praksa bila specifična samo za njih, ovaj zikr je nazvan „Hatm-i Hadžegan”.

Opširnije: Hatma hadžegjan

Cilj tesavufa je probuditi srce iz nemara (gafleta), vezati ga za Uzvišenog Allaha i postići vječiti mir. Prvi i najlakši put za to je učiniti srce stalno zauzetim zikrom. Zikr je najkraći i najlakši put vezivanja srca za Uzvišenog Allaha. Najveća vrijednost (fadilet) zikra je u tome što Uzvišeni Allah, na jedan poseban način, spominje roba koji Njega spominje (zikr čini). Gospodar svjetova, Allah, dž.š. kaže: „Zikrite vi Mene, da bih i Ja vas zikrio!“ (Bekare, 152)

Opširnije: Vird

Riječ „rabita” znači vezivanje jedne stvari za drugu, odnosno uspostavljanje odnosa i veze. U našoj vjeri, rabita predstavlja oblik dubokog razmišljanja (tefekkur). Tefekkur je razmišljanje o stvorenjima i događajima kojim se stiče spoznaja skrivene Božije milosti (rahmet), mudrosti (hikmet) i Njegove moći (kudret) u njima, a posredstvom kojeg se srce uvodi u zikr-spominjanje Allaha Uzvišenog.

Tefekkur je farz! Najvažniji zadatak srca je da se posredstvom tefekkura probudi i veže za Allaha Uzvišenog. Svako stvorenje, osim Allahovog dž.š. Bića (Zata), u mašti se može zamisliti i o njemu se duboko može razmišljati.

Opširnije: Rabita